Sažetak predavanja:
U masi tla, kojeg izvadimo jednom štihačom, živi više mikroorganizama nego ljudi na planeti Zemlja. Ono je «živi organizam» koji se u pravom smislu rađa, živi i umire. Biljkama tlo osigurava sve edafske vegetacijske čimbenike, životinjama je izvor hrane, a čovjekova povezanost s tlom je mnogostruka. Osim hrane za svoju egzistenciju, čovjek u tlu nalazi brojne sirovine za najraznovrsniju preradu.
Mehaničkom obradom tla, a osobito gnojidbom, čovjek iz temelja mijenja morfološka, fizikalna, kemijska i biološka svojstva.
U današnjim uvjetima to je izuzetno važno jer broj ljudi na svijetu svakim danom sve više raste, a paralelno s tim povećana je potreba za hranom. Zbog velike demografske ekspanzije i enormnog širenja urbanog prostora od primarne je važnosti povećanje poljoprivredne proizvodnje na postojećim obradivim površinama. U prilog tomu ide najbolje činjenica da u narednih 50 godina treba proizvesti onoliko hrane koliko je bilo proizvedeno u posljednjih 8 000 godina.
Prvi korak u ostvarenju visoke i rentabilne biljne proizvodnje predstavlja kontrola plodnosti tla.
Za pravilan razvoj biljaka potrebno je da određena hranjiva u tlu stoje biljci na raspolaganju u optimalnim količinama tijekom cijele vegetacije. Pitanje optimalne razine hranjiva složeno je i treba reći da optimalna razina hranjiva varira ovisno o fazama razvoja biljke, ukupnim svojstvima tla, kao i ekološkim, odnosno proizvodnim čimbenicima.
Leave a Reply